LNB – konventer
Stranica 1 / 1.
LNB – konventer
LNB – konventer
LNB je uređaj koji se postavlja ispred antene na nosac LNBa. Nosac omogucuje da se LNB učvrsti i da uvijek stoji u fokusu odnosno žarištu antene, odnosno mjestu gdje se skupljaju svi signali koje skuplja antena. Njegova uloga je da signale koje skuplja antena pojaca ( i do 100 000 X) i prevede u signale koji su pogodni za prijenos putem koaksijalnog kabela, te da ih proslijedi prijemniku.
LNB u sebi ima tzv. lokalni oscilatora koji ima zadaju da primljene signale prilagodi frekvencijskom opsegu prijemnika. npr. frekvencija 12.568 GHz, frekvencija lokalnog oscilatora je 10.600 GHZ = 12.568-10.600 =1.968 GHz odnosno to je frekvencija koju može primiti vaš prijemnik (većina prijemnika ima frekvencijski opseg od 900 – 2150 MHz.).
Da bi LNB mogao ovo sve raditi potrebna mu je struja. Nju dobiva putem koaksijalnog kabela od satelitskog prijemnika. To znaci da je komunikacija između njih dvosmjerna: prijemnik šalje napon (istosmjerna struja), a LNB šalje signale (izmjenična struja).
Obično je napon vrijednosti 15V iz prijemnika namijenjen LNB. Nekad se za prijem koristio LNB plus polarizator te feedhorn ili uzbuđivač kao odvojene komponente. To je zahtijevalo dodatne spojne dijelove te veću podložnost mehaničkim oštećenjima.
Današnji LNBi imaju u sebi sva tri elementa: feedhorn, polarizator te LNB. Feedhorn je ispred i prvi dolazi u dodir s primljenim signalom jer ga on prosljeđuje dalje do polarizatora. On služi za biranje polarizacije: horizontalne ili vertikalne. Polarizacija se kod gotovo svih današnji LNBa bira pomoću napona 13V - horizontalna ili 18V - vertikalna. Takav signal se sada šalje u LNB koji ga pojačava te prilagođuje frekvencijskom opsegu vašeg prijemnika.
Oni najskupljih i najkvalitetnijih LNBa ne sadrže polarizator nego se on dobiva odvojenu. Postoje dva tipa: mehanički i elektromagnetski. Mehanički ima tri djela: šupljinu kroz koju ide signal sa satelita, masku i elektromotor. Radi po tom principu da kada mi izaberemo na prijemniku vertikalnu polarizaciju, elektromotor zaokreće masku u položaj za vertikalnu polarizaciju, a za horizontalnu zaokreće masku za 90°.
Ovim uređajem se upravlja ili iz prijemnika, većina prijemnika s pozicionerom, te pomoću samog pozicionera. Taj sistem se danas sve manje koristi jer je jako podložan kvarovima budući da se dijelovi vremenom istroše. Zato je i napravljen magnetski birač polarizacije. Sastoji se od šupljine za signal oko kojeg je zavojnica.
U šupljini je željezna jezgra s šiljcima na krajevima. Radi na sljedećem principu. Pod djelovanjem magnetskog polja u željeznoj jezgri, zaokreće se dolazeći elektromagnetski val. Magnetsko polje nastaje kada zavojnicom poteče struja. Kut za koji će se zakrenuti val ovisi o jakosti magnetskog polja.
Magnetski polarizator napaja se pomoću dvožičnog kabela koji dolazi iz prijemnika ili pozicionera. Karakteristika ovog principa je da se zaokretanje može fino podesiti pomoću opcije SKEW u izborniku prijemnika ili tipkom na daljinskom upravljaču.
Danas postoje više vrsta LNBa:
- Univerzalni LNB
- Twin LNB
- Single band LNB
- Quad LNB
- Quattro band LNB
- C-band LNB
Univerzalni LNB
Oni su najviše u uporabi te omogućuju primanje svih programu u cijelom Ku-band pojasu odnosno primanje frekvencije od 10.700 – 12.750 GHz. Budući da je taj frekvencijski opseg podijeljen na dva dijela kod univerzalnog LNB, on u sebi sadrži dva lokalna oscilatora.
Jedan je l.o..9.750 GHz i on služi za primanje donjeg pojasa frekvencija od 10.700 – 11.700, dok je drugi l.o. 10.600 GHz i on omogucuje primanje programa u frekvencijskom opsegu od 11.700 . 12.750 GHz. Prebacivanje između gornjeg i donjeg pojasa vrši se, kod starijih prijemnika pomoću 22KHz ton signala, a kod novih modela za preklapanje služi DiSEqC (takoder koristi 22KHz ton signal ali u digitalnom obliku). Danas se kod svih novih satelitskih instalacija preporučuje korištenje samo univerzalnog LNB te DiSEqC.
Twin LNB
Radi se o dvostrukom univerzalnom LNB koji ima dva izlaza i spaja se na dva satelitska prijemnika.
Single band LNB
Single band LNB - jedno pojasni LNB su se naveliko koristili kod Astra i HotBird sistema prije početka emitiranja digitalnih programa. Ovaj tip LNBa je mogao primati samo programe emitirane u jesnom frekvencije pojasu. Najčešće su to bile frekvencije 10.950 – 11.750 GHz (Astra 1A, 1B i 1C) , 10.700 – 11.800 GHz (Astra 1A, 1 B, 1C , 1D) - tzv. širokopojasni - wideband LNB. Osim za ove frekvencije koristili su se i za frekvencije 11.800 – 12.500 GHz tzv. DBS LNB, koje koriste sateliti Sirius, Thor i Kopernikus, te za frekvencije od 12.500 – 12.750 GHz tzv. telecom band koji je korišten na francuskim Telecom satelitima. Danas se ovaj tip LNB gotovo uopće ne koristi jer je gotovo potpuno istisnut univerzalnim LNBima.
Quad LNB
Radi se o univerzalnom LNB koji ima 4 odvojena izlaza i služi za priključenje četiri satelitska prijemnika potpuno neovisno jedan od drugog. U stvari to je dvostruki twin LNB.
Quattro band LNB
Quatroband LNB prima cijeli opseg od 10.700 – 12.750 GHz, a razlikuje se od univerzalnog po svojoj veličini i po tome što ima četiri izlazna priključka. Naime običan univerzalni LNB ima samo jedan izlaz na koji se spaja kabelom s prijemnikom. Dva izlaza su horizontalna polarizacija i to posebno za niski i visoki pojas, dok su druga dva za vertikalnu polarizaciju i to ponovo odvojeno za visoki i niski pojas. Prosječno je danas šumni broj kod većine LNB 0.7dB, ali ima LNB ih i sa šumnim brojem 0.3dB Do prije nekoliko godina standard je bio 1 dB, a do prije desetak i više godina 2 pa i više dB. Zato su se tada morale koristit satelitske antene većeg promjera.
Quattro band LNB se koristi samo u dva slučaja. Prvo je ako vaš satelitski prijemnik ima odvojene ulaze za pojedine pojase i polarizacije što je dosta rijetko danas. U drugom slučaju koriste se za priključak na multiswitch prekidače koji služe za montiranje satelitskih sistema za više korisnika.
Naime danas postoje vrlo jednostavna rješenja za vlasnike apartmana ili soba koji žele imati u svakoj prostoriji vlastiti satelitski, zemaljski i radio priključak. Uporabom multiswitch prekidača za 4, 8, 12 ili 16 korisnika može se priključiti do dva satelita uporabom dva quattro LNB te se na to sve priključi zemaljska antena. U svaku prostoriju ide jedan kabel u posebnu utičnicu u kojoj se zatim signal dijeli samo trebate priključiti satelitske i TV prijemnike i to je to.
C-band LNB
Služi za primanje programa emitiranih u C pojasu (od 3.700-4.200 GHz). Više o ovom tipu LNBa pročitajte u poglavlju o primanju programa emitiranih u C pojas.
LNB je uređaj koji se postavlja ispred antene na nosac LNBa. Nosac omogucuje da se LNB učvrsti i da uvijek stoji u fokusu odnosno žarištu antene, odnosno mjestu gdje se skupljaju svi signali koje skuplja antena. Njegova uloga je da signale koje skuplja antena pojaca ( i do 100 000 X) i prevede u signale koji su pogodni za prijenos putem koaksijalnog kabela, te da ih proslijedi prijemniku.
LNB u sebi ima tzv. lokalni oscilatora koji ima zadaju da primljene signale prilagodi frekvencijskom opsegu prijemnika. npr. frekvencija 12.568 GHz, frekvencija lokalnog oscilatora je 10.600 GHZ = 12.568-10.600 =1.968 GHz odnosno to je frekvencija koju može primiti vaš prijemnik (većina prijemnika ima frekvencijski opseg od 900 – 2150 MHz.).
Da bi LNB mogao ovo sve raditi potrebna mu je struja. Nju dobiva putem koaksijalnog kabela od satelitskog prijemnika. To znaci da je komunikacija između njih dvosmjerna: prijemnik šalje napon (istosmjerna struja), a LNB šalje signale (izmjenična struja).
Obično je napon vrijednosti 15V iz prijemnika namijenjen LNB. Nekad se za prijem koristio LNB plus polarizator te feedhorn ili uzbuđivač kao odvojene komponente. To je zahtijevalo dodatne spojne dijelove te veću podložnost mehaničkim oštećenjima.
Današnji LNBi imaju u sebi sva tri elementa: feedhorn, polarizator te LNB. Feedhorn je ispred i prvi dolazi u dodir s primljenim signalom jer ga on prosljeđuje dalje do polarizatora. On služi za biranje polarizacije: horizontalne ili vertikalne. Polarizacija se kod gotovo svih današnji LNBa bira pomoću napona 13V - horizontalna ili 18V - vertikalna. Takav signal se sada šalje u LNB koji ga pojačava te prilagođuje frekvencijskom opsegu vašeg prijemnika.
Oni najskupljih i najkvalitetnijih LNBa ne sadrže polarizator nego se on dobiva odvojenu. Postoje dva tipa: mehanički i elektromagnetski. Mehanički ima tri djela: šupljinu kroz koju ide signal sa satelita, masku i elektromotor. Radi po tom principu da kada mi izaberemo na prijemniku vertikalnu polarizaciju, elektromotor zaokreće masku u položaj za vertikalnu polarizaciju, a za horizontalnu zaokreće masku za 90°.
Ovim uređajem se upravlja ili iz prijemnika, većina prijemnika s pozicionerom, te pomoću samog pozicionera. Taj sistem se danas sve manje koristi jer je jako podložan kvarovima budući da se dijelovi vremenom istroše. Zato je i napravljen magnetski birač polarizacije. Sastoji se od šupljine za signal oko kojeg je zavojnica.
U šupljini je željezna jezgra s šiljcima na krajevima. Radi na sljedećem principu. Pod djelovanjem magnetskog polja u željeznoj jezgri, zaokreće se dolazeći elektromagnetski val. Magnetsko polje nastaje kada zavojnicom poteče struja. Kut za koji će se zakrenuti val ovisi o jakosti magnetskog polja.
Magnetski polarizator napaja se pomoću dvožičnog kabela koji dolazi iz prijemnika ili pozicionera. Karakteristika ovog principa je da se zaokretanje može fino podesiti pomoću opcije SKEW u izborniku prijemnika ili tipkom na daljinskom upravljaču.
Danas postoje više vrsta LNBa:
- Univerzalni LNB
- Twin LNB
- Single band LNB
- Quad LNB
- Quattro band LNB
- C-band LNB
Univerzalni LNB
Oni su najviše u uporabi te omogućuju primanje svih programu u cijelom Ku-band pojasu odnosno primanje frekvencije od 10.700 – 12.750 GHz. Budući da je taj frekvencijski opseg podijeljen na dva dijela kod univerzalnog LNB, on u sebi sadrži dva lokalna oscilatora.
Jedan je l.o..9.750 GHz i on služi za primanje donjeg pojasa frekvencija od 10.700 – 11.700, dok je drugi l.o. 10.600 GHz i on omogucuje primanje programa u frekvencijskom opsegu od 11.700 . 12.750 GHz. Prebacivanje između gornjeg i donjeg pojasa vrši se, kod starijih prijemnika pomoću 22KHz ton signala, a kod novih modela za preklapanje služi DiSEqC (takoder koristi 22KHz ton signal ali u digitalnom obliku). Danas se kod svih novih satelitskih instalacija preporučuje korištenje samo univerzalnog LNB te DiSEqC.
Twin LNB
Radi se o dvostrukom univerzalnom LNB koji ima dva izlaza i spaja se na dva satelitska prijemnika.
Single band LNB
Single band LNB - jedno pojasni LNB su se naveliko koristili kod Astra i HotBird sistema prije početka emitiranja digitalnih programa. Ovaj tip LNBa je mogao primati samo programe emitirane u jesnom frekvencije pojasu. Najčešće su to bile frekvencije 10.950 – 11.750 GHz (Astra 1A, 1B i 1C) , 10.700 – 11.800 GHz (Astra 1A, 1 B, 1C , 1D) - tzv. širokopojasni - wideband LNB. Osim za ove frekvencije koristili su se i za frekvencije 11.800 – 12.500 GHz tzv. DBS LNB, koje koriste sateliti Sirius, Thor i Kopernikus, te za frekvencije od 12.500 – 12.750 GHz tzv. telecom band koji je korišten na francuskim Telecom satelitima. Danas se ovaj tip LNB gotovo uopće ne koristi jer je gotovo potpuno istisnut univerzalnim LNBima.
Quad LNB
Radi se o univerzalnom LNB koji ima 4 odvojena izlaza i služi za priključenje četiri satelitska prijemnika potpuno neovisno jedan od drugog. U stvari to je dvostruki twin LNB.
Quattro band LNB
Quatroband LNB prima cijeli opseg od 10.700 – 12.750 GHz, a razlikuje se od univerzalnog po svojoj veličini i po tome što ima četiri izlazna priključka. Naime običan univerzalni LNB ima samo jedan izlaz na koji se spaja kabelom s prijemnikom. Dva izlaza su horizontalna polarizacija i to posebno za niski i visoki pojas, dok su druga dva za vertikalnu polarizaciju i to ponovo odvojeno za visoki i niski pojas. Prosječno je danas šumni broj kod većine LNB 0.7dB, ali ima LNB ih i sa šumnim brojem 0.3dB Do prije nekoliko godina standard je bio 1 dB, a do prije desetak i više godina 2 pa i više dB. Zato su se tada morale koristit satelitske antene većeg promjera.
Quattro band LNB se koristi samo u dva slučaja. Prvo je ako vaš satelitski prijemnik ima odvojene ulaze za pojedine pojase i polarizacije što je dosta rijetko danas. U drugom slučaju koriste se za priključak na multiswitch prekidače koji služe za montiranje satelitskih sistema za više korisnika.
Naime danas postoje vrlo jednostavna rješenja za vlasnike apartmana ili soba koji žele imati u svakoj prostoriji vlastiti satelitski, zemaljski i radio priključak. Uporabom multiswitch prekidača za 4, 8, 12 ili 16 korisnika može se priključiti do dva satelita uporabom dva quattro LNB te se na to sve priključi zemaljska antena. U svaku prostoriju ide jedan kabel u posebnu utičnicu u kojoj se zatim signal dijeli samo trebate priključiti satelitske i TV prijemnike i to je to.
C-band LNB
Služi za primanje programa emitiranih u C pojasu (od 3.700-4.200 GHz). Više o ovom tipu LNBa pročitajte u poglavlju o primanju programa emitiranih u C pojas.
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.